DIONICE države do pojedinca, od globalnog pozicioniranja do

 

 

 

 

 

 

 

 

DIONICE I
DIONI?KA DRUŠTVA

DIGITALNA
EKONOMIJA

We Will Write a Custom Essay Specifically
For You For Only $13.90/page!


order now

Tin Antoni?

16.11.2017.

 

 

 

Sadržaj
1.      UVOD. 3
2.      DIONICE. 4
3.      BURZA. 7
4.      DIONI?KO
DRUŠTVO (d.d.) 9
5.      ZAKLJU?AK. 12
6.      IZVORI 13
 

 

 

1.   UVOD

 

U današnjem vremenu digitalna ekonomija ima jako veliki utjecaj na
globalnu ekonomiju. Digitalna ekonomija novi je oblik ekonomije koji se temelji
na digitalnim tehnologijama i za ve?inu zemalja danas predstavlja jedan od
najatraktivnijih mogu?nosti rasta. Prisustvo digitalnih tehnologija danas je
nešto što uzimamo kao o?ekivano i primje?ujemo sve više pojavnih oblika u
kojima digitalne tehnologije ulaze u naš privatni život i poslovne aktivnosti,
mijenjaju?i na?ine kako provodimo privatni život, organiziramo svoje obaveze,
sudjelujemo u aktivnostima društva te izvršavamo poslovne zadatke. Digitalne
tehnologije danas su postale bitan element svih nastojanja za promjenama ali i
kreiranja novih oblika uspješnog pozicioniranja svih sudionika procesa, od
države do pojedinca, od globalnog pozicioniranja do komunikacije u obitelji, od
rješenja koja pokrivaju cijeli svijet do intervencija u lokalnoj
zajednici. 

Dionice i dioni?ka društva kao na?in ustrojstva i poslovanja postoje jako
dugo, ali su se i ta poslovanja prilagodila današnjem vremenu koje
informacijski jako napreduje. Trgovanje dionicama po?elo je tako da su dionice
bile papirnate dok je danas svo poslovanje preba?eno na ra?unala koja se brinu
o tržištu.

Važnost dionica i dioni?kih društava ne treba puno naglašavati. Velike
koli?ine novca se svakodnevno vrte i jako puno ljudi su vlasnici dionica, bilo
manjih ili ve?ih koli?ina.

2.   DIONICE

 

Dionica je dio vlasništva kompanije koje se
dobiva u zamjenu za kapital. Dionicama se može trgovati na burzi. Za gotovo sve
svrhe i namjere u engleskom se mogu upotrebljavati oba termina, tj.
“share” i “stock”. Dioni?ki kapital obi?no se ozna?ava rije?ju
“stock”, pri ?emu se misli na kapital koji pripada kompaniji (obi?ne
dionice, povlaštene dionice itd.). Dioni?ari su ljudi koji posjeduju dio tog
dioni?kog kapitala. Oni su tako?er vlasnici obi?nih dionica.

Slika 1. Dionica Banka štedionica za Primorje u vrijednosti 2.000 kruna
iz 1913. godine

Obi?ne dionice nose sva vlasi?ka prava, sa stajališta
investitora postoje dva razloga ulaganja u obi?ne dionice, a to su porast
tržišne vrijednosti i budu?e dividende.

Dividenda je dio dobiti dioni?kom društvu koji se ispla?uje
vlasnicima dionica,
dakle vlasnicima kompanije. Odluka o isplati dividende donosi se na godišnjoj
skupštini izdavatelja glasovanjem prisutnih dioni?ara, tj. vlasnika. Ho?e li
biti isplate dividende i kolika ?e ona biti ovisi o rezultatu poslovanja
kompanije te o potrebama kompanije za sredstvima za investiranje. Dividenda kao
prinos odre?uje vrijednost dionice, a može biti odre?ena u apsolutnom iznosu po
dionici ili kao postotak njene nominalne vrijednosti.

Prava dioni?ara kod obi?nih dionica su
rezidualno pravo na zarade poduze?a što zna?i pravo na proporcionalni udio u
ostvarenom rezultatu, rezidualno pravo na imovinu poduze?a, pravo glasa (obi?ne
dionice nose pravo glasa o pitanjima upravljanja dioni?kim poduze?em), pravo
prvokupa što bi zna?ilo da imaju pravo prvenstva kupnje novoemitiranih dionica
proporcionalno broju dionica koje posjeduju i ostala prava kao što su pravo
prodaje, limitirana odgovornost, pravo uvida u poslovne knjige.

Povlaštene ili preferencijalne dionice imaju
pravo prvenstva (ili važnosti) pred dioni?arima koji drže redovite dionice u
pogledu zarada i imovine u slu?aju likvidacije. No, imatelji povlaštenih
dionica su u rizi?nijem (ili inferiornijem) položaju u usporedbi s imateljima
obveznica neke korporacije. Dioni?ari s povlaštenim dionicama op?enito primaju
višu stopu povrata na svoja ulaganja u odnosu na imatelje obveznica
kompenziraju?i tako viši rizik koji snose. Me?utim, oni op?enito primaju nižu
stopu povrata od redovitih dioni?ara jer u odnosu na njih prihva?aju niži
rizik. Za razliku od redovitih, povlaštene su dionice (osim emisije
participiraju?ih povlaštenih dionica) ograni?ene iznosom dividendi koje mogu
primiti. Ako društvo dobro posluje, povlaštene dionice dobivaju samo ugovorenu
dividendu, a sva preostala zarada namijenjena je imateljima redovitih dionica.
U pogledu kontrole dioni?ari s povlaštenim dionicama obi?no su u boljem
položaju od imatelja obveznica – pod pretpostavkom da imaju prava glasa.
Redoviti dioni?ari posjeduju najve?i stupaj kontrole s obzirom da gotovo uvijek
imaju puno glasa?ko pravo.

Vrednovanje dionica znatno je kompliciranije
od obveznica zato što nemaju unaprijed utvr?eno dospije?e i dividende nisu
fiksno odre?ene. Tržišna vrijednost dionica odre?uje se kasnije na tržištima
kapitala, a ovisi naj?eš?e o uspješnosti poslovanja kompanije koja ih je
emitirala.

 

Slika 2. Prikaz vrijednosti dionica na burzi

 

3.   BURZA

 

Burza je organizirano mjesto trgovanja ?ija je
glavna funkcija omogu?iti susretanje ponude i potražnje vrijednosnih papira pod
jednakim uvjetima za sve sudionike. „Pod jednakim uvjetima” ozna?ava jednaku
dostupnost podataka o vrijednosnim papirima kojima se trguje, kao i dostupnost
podataka o trenutnoj ponudi i potražnji vrijednosnih papira.
Burza služi vremenskom i prostornom (u novije vrijeme i virtualnom)
objedinjavanju trgovanja uz kontrolirano utvr?ivanje cijena. Cilj im je
pove?anje transparentnosti tržišta vrijednosnica, ve?a u?inkovitost, smanjenje
troškova transakcija ali i zaštita od manipuliranja.
Podrijetlo naziva burza nije izvjesno. Jedna od pretpostavki je da je nazvana
po “Bourse de Paris” francuskoj nacionalnoj veletržnici dionica.
Drugi smatraju vjerojatnijim, da je burza dobila ime miješanjem prezimena
trgova?ke obitelji van de Beurse iz 16. stolje?a sa lat. pojmom Bursa. Prva
burza osnovana je 1531. u Antwerpenu.
Burza se može osnovati samo kao d.d. u skladu sa zakonom o trgova?im društvima
i Zakonom o tržištu vrijednosnih papira. Sudionici u trgovini na burzi mogu
biti samo ovlaštena društva koja su ?lanovi burze. Poslove s vrijednosnim
papirima mogu obavljati samo banke i brokerska duštva.

?lanovi burze su brokerske (i dealerske) ku?e
i ovlaštene banke. Prijem u ?lanstvo burze vrši se na osnovi zahtjeva i
dokumentacije propisane aktima burze. Burza je dužna primiti u ?lanstvo
brokersku ku?u, odnosno ovlaštenu banku ako ispunjavaju uvjete za stjecanje
svojstva ?lana burze utvr?ene njenim statutom.

Burza ne smije povrijediti princip ravnopravnosti
svojih. Svaki ?lan posebno je dužan:

1)    
pridržavati se akata burze

2)    
savjesno obavljati poslove na
burzi

3)    
ne zloupotrebljavati informacije
koje nisu dostupne svim sudionicma na burzi

4)    
prispjelom nalogu klijenta ili o
osobnom nalogu odmah obavjestiti burzu

5)    
izvršenje naloga odložiti do
isteka roka koji burza propisuje svojim pravilima poslovanja

6)    
pismeno obavještavati burzu o
svakoj promjeni svojih ovlaštenja, prava, obaveza i odgovornosti u pravnom
prometu, a posebice o promjenama koje se odnose na uvjete na osnovu kojih je
stekao ?lanstvo na burzi

7)    
pla?ati ?lanarinu, proviziju od
zaklju?enih poslova trgovine i druge naknade utvr?ene cjenikom burze

 

Trgovina se odvija po posebnim pravilima
burze, obi?no potvr?enim od strane državne vlasti. Na burzi se samo zaklju?uju
poslovi, dok se isporuke i pla?anja odvijaju van burze. Pravila trgovanja na
burzi izrasla su iz obi?ajnog trgova?kog prava i nastajala su zajedno sa
postupnim nastankom burze tijekom razvoja tržišta i tržišnih odnosa. Ova
pravila imaju dvostruku funkciju, a to je osigurati standardizaciju predmeta
trgovine i samih pravila trgovanja i pružiti zaštitu sudionicima u trgovanju.

Pravila su kodificirana u zbornike pod
razli?itim nazivima te ure?uju na?in rada burzovnih službi.

Najve?ih 5 burzi u svijetu prema World
Federation of Exchanges poredane prema vrijednosti svih izlistanih
kompanija su:

1. NYSE – 18.800 milijardi dolara

Burza u New Yorku je najpoznatija i ujedno i
najve?a burza u svijetu. Obuhva?a preko 2800 kompanija koje moraju zadovoljiti
stroge uvjete pristupanja i izlistavanja na toj burzi. Takvim stavom postavlja
?vrste kriterije i samim time dobru reklamu za svaku kompaniju izlistanu na
NYSE kao solidnu investiciju.

2. NASDAQ – 6.700 milijardi dolara

Kratica za National Association of
Securities Dealers Automated Quotations, prva potpuno elektroni?ka burza
osnovana 1971. godine koja je služila kao glavno OTC tržište i prvi
automatski sustav izlistavanja cijena instrumenata. Danas obuhva?a pretežito IT
i tehnološke kompanije koje nisu dovoljno velike za NYSE, ali konkurira u
volumenu istrgovanih dionica radi fokusa na algoritamsko trgovanje.

3. TSE – 4.500 milijardi dolara

Tokijska burza je glavni centar na azijskom
tržištu iako ima sve ve?e konkurente u Shangaiu, Hong Kongu i Shenzhenu.
Zajedno te ?etiri burze obuhva?aju vrijednost od preko 12.000
milijardi dolara, a izlistavaju pretežito azijske kompanije. Njihovo radno
vrijeme je relativno kratko (lokalno 9-15) uz pauzu za ru?ak od 11-13, specifi?nu
samo za te ?etiri burze u najve?ih 20 u svijetu. Time nude alternativu dok su
ostale burze zatvorene preko no?i jer njihovo radno vrijeme odgovara od pono?i
do 8 ujutro po hrvatskom vremenu, iako ne unose niti približnu aktivnost na
tržištu kao za radnog vremena Europe i Amerike.

4. Euronext – 3.500 milijardi dolara

Euronext je distribuirana europska burza
smještena u Amsterdamu, Bruxellesu, Londonu, Lisabonu i Parizu. Stvorena
spajanjem pripadaju?ih burzi 2000. godine , obuhva?a glavne centre u Europi
koji su uvo?enjem eura postali me?urazmjenjivi.

 

5. LSE – 3.400 milijardi dolara

Me?u najstarijim burzama u svijetu, London
Stock Excahnge smještena je, naravno, u Londonu iako posjeduje i Milansku
burzu. Kombinirano sa Euronextom, Njema?kom i Švicarskom burzom obuhva?aju
preko 10.000 milijardi dolara godišnjeg prometa.

 

Slika 3. Prikaz burze u New Yorku

4.   DIONI?KO DRUŠTVO (d.d.)

 

Dioni?ko
društvo – d.d. (engl. company limited by
shares), društvo s vlastitom tvrtkom koje vlastitim statutom odre?uje temeljni
kapital podijeljen na dionice, uvijek ima pravnu
osobnost i svojstvo trgova?kog
društva bez obzira na to u koje je svrhe osnovano, a za obveze prema
vjerovnicima odgovara društvo isklju?ivo svojom imovinom. To je trgova?ko društvo u kojem
?lanovi dioni?ari sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na
dionice. Sredstva za osnivanje i po?etak rada pribavljaju se ulozima osniva?a
dioni?ara. Zbroj uloga ?ini temeljni kapital. Ima pravni oblik trgova?kog društva; društvo kapitala koje
sredstva za osnivanje i poslovanje pribavlja izdavanjem dionica. Cjelokupna
imovina dioni?kog društva podijeljena je na dionice koje su u rukama dioni?ara.
Rad dioni?ara u društvu uop?e nije bitan.

Dioni?ko društvo koje statutom odre?uje osnovnu glavnicu razdijeljenu na dionice,
ima pravnu osobnost i svojstvo trgova?kog društva bez obzira na svrhu za koju
je osnovano, a za obveze prema vjerovnicima odgovara samo imovinom društva. U
engleskom pravnom sustavu razlikuju se javna i privatna dioni?ka društva.

Javno dioni?ko društvo prikuplja kapital
pozivom javnosti na upis dionica, a privatno dioni?ko društvo ima udjele koji
su u vlasništvu ograni?enog broja osoba i koji ne mogu biti pribavljeni od
javnosti. Najmanji broj ?lanova u privatnom dioni?kom društvu su dvije osobe,
za razliku od javnog dioni?kog društva gdje je minimum ?lanova sedam osoba.
Samo dionice (i obveznice) javnih dioni?kih društava mogu biti predmet
burzovnih transakcija, i to samo dionice koje prihva?a savjet burze
(engl. council of the stock exchange) u skladu s njenim pravilima.

Javna dioni?ka društva ?ije dionice kotiraju
na burzi nazivamo “quoted companies”. Zakon odre?uje da je svako
dioni?ko društvo javno ako se iz njegove registracije ne vidi da je privatno.
Pravni sistemi u svijetu reguliraju osnivanje dioni?kog društva na dva na?ina:
po sistemu slobodnog osnivanja; po sistemu prethodnog odobrenja. Najve?i broj
zemalja koje prihva?aju sistem slobodnog osnivanja dioni?kih društava traži da
se ona upisuju u trgovinski registar ili specijalni registar za trgovinska
društva. Upisom u registar dioni?ko društvo stje?e svojstvo pravna osobe.

Državni organ koji vodi registar dužan je
utvrditi jesu li ispunjeni svi uvjeti koje predvi?a zakon za konstituiranje
dioni?kog društva. Prema drugom na?inu (sistemu prethodnog odobrenja) tako?er
se vrši upis u registar, ali bez utvr?ivanja ste?enih uvjeta, jer je u
prethodnom davanju suglasnosti to ve? u?injeno. Svi pravni sustavi traže da akt
o osnivanju dioni?kog društva bude zaklju?en u pisanom obliku. U tijeku
poslovanja dioni?ko društvo može pove?avati ili smanjivati kapital društva.

U svim zemljama upravljanje dioni?kim društvom
provodi se preko sljede?ih organa: skupštine dioni?ara, uprave, izvršnih organa
i negdje nadzornih organa. Uprava dioni?kog društva oblikuje se u pravilu na
dva osnovna na?ina: u njema?kom i francuskom pravu od upravnog odbora i
nadzornog odbora, a u anglosaksonskom pravu od upravnog odbora. Društvo može
biti likvidirano prisilno, pod nadzorom suda ili dobrovoljno. Prvi slu?aj se
primjenjuje u ste?ajnom postupku kada dioni?ko društvo ne može podmiriti
preuzete obveze. Drugi slu?aj je predvi?en zakonom (na osnovi zahtjeva
vjerovnika, zbog pada broja ?lanova ispod zakonskog minimuma, i dr.), a tre?i
je slu?aj posljedica odluka skupštine društva ili je protekao rok koji je bio
utvr?en za postojanje društva.

Osniva?ki kapital u dioni?kom društvu
(temeljni kapital) stvara se uplatom dionica i ulog osim u novcu može biti u
stvarima i pravima, ali prera?unatim u nov?anu vrijednost. U trenutku emisije
dionica nema razlike izme?u nominalnog iznosa temeljnog kapitala i imovine
društva, ako se odmah upla?uju dionice u punom iznosu; takva izdavanja dionica
nazivamo al pari. Emisija al pari postoji i onda
ako se za dionicu do odre?enog vremena ili prije stavljanja u promet, zatim pri
eventualnom ste?aju društva i sl. mora doplatiti onaj iznos koji je ozna?en na
dionici. Iznad pari je takva emisija dionica u kojoj dioni?ari
pla?aju u ?asu izdavanja ve?i iznos nego što na dionici nominalno stoji. U tom
slu?aju društvo u samom po?etku raspolaže ve?om imovinom od predvi?ene
nominalne vrijednosti i obe?ava dobar po?etak poslovanja društva. Ovaj
višak – agio mora se uplatiti prije upisadioni?kog društva u
sudski registar i obi?no služi za po?etak rada društva kako bi temeljna
glavnica ostala netaknuta. Ispod pari emisija zna?i da pri samom izdavanju
dionica dioni?ari pla?aju manji iznos od ozna?enog u dionici (disagio), i razlika se ne
dopla?uje, što zna?i da je u samom po?etku nominalna vrijednost dionica ve?a od
njezine stvarne, pa zakonodavstva takve emisije u pravilu zabranjuju.  Osnivanje dioni?kog društva može se provesti
na dva na?ina: otkupom svih dionica pri osnivanju (simultano osnivanje) ili
upu?ivanje javnog poziva za otkup dionica (sukcesivno osnivanje), u kom slu?aju
se dioni?ko društvo osniva u više faza (donošenje i potpisivanje statuta,
izvješ?a o osnivanju, objavljivanja javnih poziva – prospekata upu?enih
neodre?enom broju osoba, upisivanja dionica, zakazivanja osniva?ke skupštine). Organi
dioni?kog društva su: glavna skupština, uprava i nadzorni odbor, a u nekim
sustavima i radni?ki savjet.

Društvo izdaje dionice dioni?arima u
vrijednosti koja odgovara vrijednosti njihova uloga. Na osnovi dionica,
dioni?ari imaju imovinska i upravlja?ka prava u društvu. Za obveze društva
prema vjerovnicima odgovara samo društvo. U slu?aju ste?aja društva, dioni?ari
gube jedino pravo koje su imali na temelju dionica, ali nisu obvezatni
namirivati dugove društva iz svoje imovine izvan društva.

Osniva?i mogu osnovati dioni?ko društvo na dva
na?ina:

a) otkupom svih dionica prilikom osnivanja,
što se zove simultano osnivanje i

b) upu?ivanjem javnog poziva za otkup dionica,
što se naziva sukcesivnim osnivanjem.

Osniva?i dioni?kog društva moraju utvrditi
nov?ani iznos potreban za osnivanje i rad društva. Taj se iznos naziva osnovna
glavnica i dijeli se na odre?eni broj dionica.

 

5.   ZAKLJU?AK

 

U današnje vrijeme mogu?nosti trgovanja su
gotovo neograni?ene zbog mogu?nosti korištenja interneta. Ništa druga?ije nije
ni sa dionicama. Kada se trguje sa dionicama, treba biti jako oprezan. Puno
ljudi, sa nedovoljno informacija koji se pomame brzom zaradom, znaju izgubiti
puno novaca u jako kratko vrijeme pa se trgovanje dionicama poistovje?uje sa
lutrijom. Ali, ako osoba ima prave informacije i voljna se time baviti, ima
potpuno otvoreno tržište i može kupovati dionice iz cijelog svijeta. Na burzi
može trgovati s gotovo svime, a ne samo dionicama.

Razvojem digitalne ekonomije, puno je
poslovanja postalo globalno pa je tako i trgovanje dionicama prošireno na
cijeli svijet.

 

6.   IZVORI

 

Tekst:

https://hr.wikipedia.org/wiki/Dividenda

http://www.efzg.unizg.hr/UserDocsImages/EPO/finanaliza/ofp-materijali/OFP-5.DIONICE.pdf

https://bs.wikipedia.org/wiki/Dionica

https://hr.wikipedia.org/wiki/Dioni%C4%8Dko_dru%C5%A1tvo

Slike:

http://hr.n1info.com/Picture/83941/jpeg/burza.jpg

https://rtl-cdnstatic.r.worldssl.net/image/njujorska-burza-nyse-fotoreuters-25cd926379d1e2b5cde07475b75445ff_view_article_new.jpg?v=6

http://www.muzej-rijeka.hr/akvizicije-2006-2010/slike/numizmatika/2000-kruna_v.jpg